Obilazim atraktivne predele Karpata. Krajnji cilj- okrug Maramureš i Rodna planina (Muntii Rodnei).

Planinski masiv Karpati

Karpati  privlače putnike namernike svojim neverovatnim prirodnim lepotama i misterijama. Veliki planinski masiv Karpati najvećim delom prostire se u Rumuniji, deo južnih Karpata proteže se u istočnoj Srbiji.

Planinski masiv Karpati počinje severno od Bratislave a završava se u istočnoj Srbiji, na planini Krstatac kod Sokobanje. Najviši vrh Gerlahovka 2.655 m, nalazi se na Visokim Tatrima u Slovačkoj.

Početak Karpatida na planini Krstatac kod Sokobanje

Neverovatna priroda. Ne postoje reči koje bi opisale divotu, raj na zemlji. Gde god da pogledate videćete guste smrekove šume, oštre vrhove, dubodoline…putevi preko Karpata su vijugavi, sa puno oštrih krivina, uspona i padova.

Karpati se pružaju sredinom Rumunije pa se često kaže da su kičma ili srce Rumunije.

Rodna planina- Muntii Rodnei

Rodna planina nalazi se na severu Rumunije u okrugu Maramureš. Nedaleko je od granice sa Ukrajinom. Tu negde, sa ovih strmih padina izvire reka Tisa. Rodna planina pripada sistemu Istočnih Karpata. Ceo venac planine Rodne pripada Nacionalnom parku Rodna.

Rodna planina

Nacionalni park- Rodna

Nacionalni park Rodna- ulaz u nacionalni park i sasvim obična tabla. Oko ovog obaveštenja nema lihvara, kao kod nas, koji uzimaju pare ljudima, naplaćuju ulaz u nacionalne parkove,  a zauzvrat ne nude ništa osim unakažene prirode.

Rodnu planinu odlikuju gusti četinari, preovladava smrekova šuma. Visoka, vitka stabla preko 50 metara. Na bilo koju god stranu da se okrenete- šume i šume. Šumama nigde početka i kraja. Gorostasna stabla smreke jednostavno plene svojom pojavom, izazivaju divljenje. Planinske lepotice. Ogromni kompleksi šuma. Šume koje dišu, žive. Duša sveta, planete. Planeta odiše životom, živi.

 

 

 

Rodna planina

Rodna planina

Rodna planina – Vrh  Pietrosu –

Vârful Pietrosu

Pietrosu, najveći je vrh Rodne planine na severu Rumunije. Visok je 2303 metara nadmorske visine. Nalazi se u blizini rumunsko-ukrajinske granice u okrugu Maramureš.

Ukoliko želite da osvojite ovaj vrh morate biti dobro pripremljeni. To se samo tako kaže, ja uopšte nisam bila nimalo pripremljena. I uspela sam. Na vrh sam izašla u starkama. Ali, vrh je zaista visok, zahtevan i na ovakvim usponima nema šale. Pietrosu je bio moj prvi osvojeni vrh. Ne postoje granice, ni nebo čak nije granica. Kod ovakvih uspona hoda se u oblacima, hoda se nebom. Treba samo zakoračiti i biti uporan. Korak po korak i na vrhu si.

Rodna planina

Vârful Pietrosu

Ukoliko krenete da osvojite Pietrosul, očekuje vas duga staza, oko 14 kilometara. Uspon nije nimalo lak. Staza kreće iz Borše. Duž čitavog puta bićete okruženi četinarskom šumom. Na ovom mestu rastu mnoge endemske vrste. Tabla na ulaz upozorava da ovde žive šumska slatka stvorenja koja ne treba uznemiravati.  Ovde je stanište mrkog medveda. Nalazim se na njegovoj teritoriji.

Mnoštvo je planinskih izvora bistre vode. Mali vodotokovi slivaju se sa padina. Ponegde se ukazuju vidikovci sa kojih se vidi panorama Borše i okolnih mesta, daleki neki vrhovi i padine koje su prekrivene šumom i obavijene oblacima. Tu negde je izvorište reke Tise.

Veliki broj radoznalih turista mogu se sresti na stazama planine – planinari, alpinisti, šetači, rekreativci. Nailazim na grupu mladih ljudi iz Slovačke. Divno je sresti i upoznati druge ljude iz dalekih zemalja. Prisutni su berači šumskog voća.  Na ulicama Borše ulični prodavci  prodaju fišeke šumskog  voća.

Rodna planina

Vârful Pietrosu Mi hodamo po vazduhu

Na visini oko 2 000 metara nalazi se meteorološka stanica i ogromni valov. Ovde se prostiru dva mala lednička jezera. I konji. Ne znam da li neko brine o njima ili su divlji. Ali nije ih nimalo uznemirilo prisustvo ljudi.

Rodna planina

I taman, kad pomisliš da nema dalje, da je nemoguće dalje, ukaže se plavo markirana staza,  okomita i strma litica koja vodi do vrha.  Naizgled, nemoguće, ali putanja se ukazuje, ispred tebe je i treba samo krenuti. Ovde prestaje pojas šume. Samo oštro kamenje, travnata vegetacija, plavi žuti, ljubičasti cvetovi. I oblaci..

Gorske oči

Na ovoj okomitoj i strmoj steni možete imati problem ukoliko vas je strah od visine. Ali, nemojte da odustajete na samom kraju. Gledajte ispred, nikako unazad i samo napred. Upravo koračate u oblacima i kroz oblake. Probajte da se popnete u oblake, da koračate u oblacima da ispružite ruke da dodirnete oblake.

Kada savladate koziju stazu- na vrhu ste. I ceo svet je vaš. Na nadmorskoj visini 2 303 metara. Uživanje u trenutku.

Jer, zaista je pravi izazov osvojiti svaki planinski vrh a posebno vrh iznad 2000 metara nadmorske visine.  Svaki korak i svaki trud vredi uložiti. Hodanje u oblacima. Možda vam to zvuči neverovatno i bajkovito i možda se ovaj izraz više upotrebljava u nekom prenesrenom značenju. Ali nije nemoguće hodati u oblacima. Potrebno je samo zakoračiti.

 

Rodna planina

Čudesni svet biljaka

Nekada su bili prisutni lednici, danas su ostale ledničke doline odnosno valovi, veliki broj ledničkih jezera. Lednička erozija je stvorila kose i okomite stene i vrhove.

Rodna planina

Rodna planina

Valov, Munții RodneI

 

BORŠA

Rodna planina

Pietrosul Rodnei

Nacionalni park Rodna i vrh Pietrosul je samo jedna od znamenitosti Borše.

Borša je mali gradić u kome živi oko 30 000 stanovnika. Ovaj gradić beleži intenzivan rast turizma. Beleži broj poseta kako domaćih tako i stranih turista. U zimskom periodu turistima su na raspolaganju ski staze opremljene žičarama, staze za nordijsko skijanje i skijaške skokove. U letnjem periodu takođe je puno turista, jer planine prosto mame posetioce. Ukoliko krenete šumskom stazom srešćete šetače, planinare, alpiniste, berače i sakupljače šumskih plodova.

.

Hoteli i smeštajni kapaciteti uklopljeni su u ambijent i prirodu.  Ovde nema solitera kao na našim unakaženim planinama. Nema ni kičeraja, lažnog sjaja. Hoteli, hosteli izgledaju kao sasvim obične etažne kuće. Odišu toplinom doma. Borša je sasvim obično naseljeno planinsko mesto koje rado posećuju turisti. Pastorala, idila. Iako se povećava broj smeštajnih kapaciteta, iako se grade objekti ovde nema unakažene prirode i šume kao na našim planinama. Sve je u skladu sa prirodom.

Ovde dolaze ljubitelji prirode da užvaju u ambijentu, u prirodi. Ovde se doživljava bajka i žive snovi. Beskrajne šume, beskrajni oblici lepote u kojima imaju privilegiju da žive samo meštani i da uživaju posetioci. A kod nas, u našim turističkim centrima šuma je unakažena, sve je unakaženo do te mere da je to strašno nešto.

 

 

Rodna planina

Panorama Borše

Iz Borše, bilo na koju stranu da krenete, svuda visoki vrhovi, guste šume, dubodoline, proplanci, vijugavi magistralni put, prevoji koji se penju i spuštaju uz litice.  Kada se spustite sa Karpata, tj,. sa planine Rodne, naći ćete se u u ravnici i lesnim zaravnima rumunske pokrajine Moldavije. U daljini, naziraće se planinski masivi Istočnih Karpata, koji se sve više i više gube u daljini.

Na padinama Karpata još uvek postoje idilične slike, pastorale ruralnih mesta.

Negde na Karpatima

U ovim selima, daleko od grada, postoji život. Nema zapuštenih imanja, oronulih kuća, zakorovljenih njiva. Karakteristične su prizemne kuće ispred kojih dominiraju baštice i žardinjere i raspeće Hristovo. U pozadini je ekonomski deo domaćinstva. Iznad naselja dominiraju imanja na kojima su bačije, stogovi sena i ljudi koji rade. Možda više naglašavam da žive tu ljudi, jer sve vreme mi je na umu kako su naša sela pusta, prazna, njive i livade zaprložene i onda dođe malo nestvarno kada vidiš sela u kojima se odvija sasvim običan život. Ovde se ljudi bave stočarstvom, turizmom. Ali i ovde migracije postoje. Sa ulaskom Rumunije u EU otvorile su se granice pa mnogi ljudi su pohrlili u zemljama EU.

Munții Rodnei

We’re walking in the air We’re floating in the moonlit sky The people far below are sleeping as we fly

Rodna planina

Pietrosul Rodnei

Karpati se na istoku spuštaju polako u lesne zaravni prema Moldaviji i dolini reke Prut, a na zapadu u Panonsku niziju. Moldavijom dominiraju lesne zaravni i listopadne šume. Po poljima zasađene su ratarske i povrtarske kulture i razvijeno je stočarstvo. Retko u kom delu naše zemlje možete videti pastire sa stokom. Najčešće na Pešteru, Staroj planini i ponegde u Vojvodini. Ovde, na nepreglednim poljima možete videti stada i stada domaćih životinja.

Najveći gradovi ove regije su Jaši i Botošani.

Pročitajte još:

 

Pročitajte: 

PLANINA RETEZAT

ТРЕСКАВАЦ – Vârful Trescovat

 

Planinski masiv Karpati

Đerdap- Gvozdena kapija Dunava

Vidite kako izgleda i:

Goverla, jedan od vrhova Karpata, nalazi se u Ukrajini , visine 2061 metar.

Planinski masiv Karpati

Говерла, Hoverla

Pratite nas i otkrijte novi svet

 

pratite našu facebook stranicu

 

ocenite ovaj tekst

Click to rate this post!
[Total: 0 Average: 0]

Ostavite svoj komentar